Blagdan sv. Ante Pustinjaka na svečev blagdan, 17. siječnja proslavljen je svečanom Službom riječi koju je predvodio katedralni župnik don Krešimir Mateša podno špilje - crkve sv. Ante. Blagdan sv. Ante spomendan je sv. Ante Opata, utemeljitelja istočnog monaštva koji je živio u egipatskoj pustinji u 3./4. st. Tijelo mu je preneseno iz Aleksandrije u Carigrad, pa u francuski Arles. Zaštitnik je domaćih životinja, zaziva ga se posebno u raznim kožnim bolestima.
Šibenski kanal dobio je ime upravo po tom svecu – Kanal sv. Ante. Špilja u liticama na južnoj obali kanala pretvorena je u crkvu sa eremitorijem gdje su živjeli kroz stoljeća pustinjaci po uzoru na sv. Antu Opata. Prvi pustinjak koji se navodi je Mate Gojčinić godine 1434. Pustinjaci si bili iz Šibenika, Zadra, pa čak iz Istre. Zanimljivo je da su pustinjaci u jednoj kamenici uvijek imali vode jer su se kapljice nakon kiše cijedile niz stijenke špilje vodilicama u kamenicu. Na temelju arheoloških istraživanja sedam grobova , od kojih je jedan datiran radiokarbonskom analizom kostiju dobivena je datacija između 1277. i 1385. te možemo nastanak ovog pustinjačkog eremitorija s crkvom pomaknuti u konac 13. st. Posljednji pustinjak navodi godine 1710., iako su Šibenčani nastavili i dalje hodočastiti sv. Anti Opatu, posebno zadnjih godina.
