Gradska uprava grada Šibenika vijećnicima u Gradskom vijeću predložit će odluku o broju etaža koje se mogu ozakoniti na nezakonito izgrađenoj zgradi i odluku o vrijednostima jediničnih iznosa položajne zone, na temelju kojih će se plaćati naknada za takve objekte. Na području Šibensko-kninske županije registrirano je 6 tisuća bespravno izgrađenih kuća, od čega ih je samo na rogozničkom području oko 2500. Prema Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama koji je stupio na snagu 10. kolovoza, legalizirati se mogu najviše dvije etaže od kojih je druga potkrovlje, ali odluka o broju katova koji će se moći legalizirati je u "rukama" lokalne samouprave. Tako su naši gradski čelnici odlučili, osim zakonom dozvoljene dvije etaže od kojih je druga potkrovlje, ozakoniti još jednu etažu, ako se takva zgrada nalazi unutar građevinskog područja, i još podrum i jednu etažu, ukoliko se takva zgrada nalazi izvan građevinskog područja gdje nije dozvoljena gradnja.
Osim odluke o broju etaža koje će se moći legalizirati, donesen je i nacrt odluke o vrijednostima jediničnih iznosa za položajne zone. Jedinični iznosi dio su formule kojom se izračunava ukupna naknada koja će biti plaćena za ilegalno izgrađen objekt ili svojevrsna kazna za bespravne graditelje. Gradska uprava grada Šibenika odredila je najniže kazne od 15 i 20 kuna ovisno o položajnoj zoni bespravno sagrađenog objekta.Grad Šibenik je, odlukom o komunalnom doprinosu podijeljen na dvije zone. Prvu zonu čini područje naselja Šibenik omeđeno Njivicama, Meterizama, Šubićevcem, Vidicima i 
Mandalinom, a u drugu zonu spadaju ostala naselja i dijelovi naselja Grada Šibenika. Za prvu zonu ponuđen je raspon od 20,00 do 25,00 kuna, a za drugu zonu od 15,00 do 19,99 kuna po metru kubnom. „Kao što je vidljivo, odabran je najniži iznos za svaku zonu. Ova naknada obračunava se samo u slučajevima bespravne gradnje. Bespravni graditelji ovim neće biti oslobođeni ostalih pristojbi, moraju platiti i komunalni i vodni doprinos, a ovo je samo dodatna naknada za nezakonito izgrađene zgrade, svojevrsna kazna koja je po meni i dalje prilično prihvatljiva i iznosit će od 2 do 5 tisuća kuna“, pojasnila je ovu odluku pročelnica Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnju Ljiljana Giljanović.
Za legalizaciju bespravnog objekta najviše 100 tisuća kuna
Koliko će, kad se sve zbroji koštati legalizacija bespravno sagrađenog objekta? Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i gradnje je na svojim stranicama objavilo i kalkulator za bespravnu gradnju. Po njemu, kazne za one koje su gradili kršeći baš sve kriterije uopće nisu prevelike. Prenosimo primjer iz jednog nacionalnog tjednika koji je za primjer uzeo da netko želi legalizirati komercijalnu, nestambenu zgradu od 500 četvornih metara unutar 70 metara od obale. Objekt je novogradnja i iskorištenost čestice je preko 50 posto. Dodatno, objekt je izgrađen na negrađevinskom zemljištu, protivno planovima koji se primjenjuju i to u području zaštićenog kulturnog dobra odnosno zaštićenog područja prirode. Kao primjer pretpostavljeno je da mu je lokalna uprava odrezala najveću kaznu od 25 kuna po metru kubnom. Jedinični iznosi dio su formule kojom se izračunava ukupna naknada koja će biti plaćena za legalizaciju.Sveukupna kazna je 37, 3 tisuće kuna. Na to još treba platiti komunalni i vodni doprinos, te snimak stanja i slično. Sve u svemu, teško da će za objekt platiti više od 100 tisuća kuna ukupno ili 15 tisuća eura. Ako se tih 500 četvornih metara na tako elitnoj lokaciji proda za dvije tisuće eura po kvadratu, zarada je milijun eura. Ovaj primjer je jedan od najrigoroznijih pa možemo pretpostaviti da će legalizacija bespravno izgrađenih objekata na području grada Šibenika biti uvelike financijski podnošljivija.
Legalizacija kao način punjenja lokalnih proračuna
Postupkom ozakonjenja omogućiti će se ozakonjenje velikog broja od približno 150.000 objekata koji nemaju akt o građenju ili su građeni protivno tom aktu. Pritom valja naglasiti da se ne radi o sveopćem ozakonjenju, već da postoje određeni izuzeci. Objekti izgrađeni u nacionalnim parkovima, parkovima prirode, regionalnim parkovima, infrastrukturnim koridorima, na pomorskom i javnom dobru, područjima predviđenim u prostornim planovima za posve drugu namjenu neće se moći ozakoniti. Isto tako, neće se moći ozakoniti niti objekti građeni izvan građevnih područja, u zaštićenom obalnom području mora. Gradovi i općine dužni su najkasnije do 31. prosinca 2011. godine pripremiti popis svih nezakonito izgrađenih zgrada na svom području te najmanje jedanput mjesečno objaviti javni poziv vlasnicima nezakonito izgrađenih zgrada s odgovarajućim informacijama. Javni poziv dostupan je na web stranici Grada Šibenika.
Legalizacijom 150.000 bespravnih građevina, na koliko ih procjenjuje Ministarstvo, državni, i lokalni proračuni, mogli bi zaraditi devet milijardi kuna, odnosno oko 60.000 kuna po objektu od, recimo, 150 četvornih metara.
Krajnji rok građanima za podnošenje zahtjeva za legalizaciju je 31. prosinca 2012. godine, nakon čega će se bespravne građevine, opet, do daljnjega – uklanjati.
