Održana edukacija na temu „Upoznajmo slijepe“

Deseta u nizu edukacija u sklopu projekta „Upoznajmo slijepe“ održanaje jutros u Šibenskom hotelu Jadran. Cilj projekta koji provodi Hrvatski savez slijepih u deset županija je informirati javnost o pravima i mogućnostima slijepih osoba potaknuti promjenu negativnog stava okoline prema osobama s invaliditetom te ih ravnopravno uključiti u društveni život zajednice.Na edukaciji su sudjelovali odgojitelji iz gradskih vrtića, socijalni radnici, psiholozi, patronažne sestre i svi oni koji se u svakodnevnom radu susreću s osobama s oštećenjem vida.„Još postoji barijera u komunikaciji sa slijepim osobama koju želimo ukloniti kako bi se ljudi prestali bojati načina na koji pristupaju slijepoj osobi, paze da ne bi nešto krivo rekli ili učinili. U manjim sredinama poput Šibenika nedostaje aktivnosti slijepih osoba ili njihovih udruga koji bi trebali aktivnije raditi na tome da budu „vidljiviji“ i nauče svoju okolinu kako da se postave prema njima“, objašnjava Andrea Veljača, pravnica u Hrvatskom savezu slijepih.Joso Bagić predsjednik Udruge slijepih Šibensko-kninske županije koja broji 185 članova iz cijele županije priznaje da u zadnje vrijeme lokalne vlasti imaju više razumijevanja prema osobama s invaliditetom: „Najviše nas smeta prometna regulacija, trotoari koji nisu označeni i prilagođeni slijepim osobama, iako su u zadnje dvije godine stvari krenule na bolje, obećali su nam da će na Poljani urediti poseban trotoar i taktilne ploče za orijentaciju. Knjižnica Juraj Šižgorić nabavila je kompjuter za slijepe osobe ali problem je što nitko od nas nije obučen za rad na tom stroju pa se on malo koristi“, rekao je Bagić. Jedan od najvećih problema kod pristupanja slijepih osoba još su uvijek predrasude koje su prisutne kod svih nas, upozorila je dr. sc. Anita Lauri Korajlija profesorica psihologije i predavačica na zagrebačkom Filozofskom fakultetu koja je jednostavnim pitanjima pokazala svim okupljenima da su predrasude dio svakog od nas. Tražila je da sudionici zamisle građevinskog radnika i poslovnog čovjeka i opišu njihov izgled i ponašanje. Svi redom su radnika opisali kao neurednog, bradatog čovjeka u „trlišu“ i sa pivom u ruci dok je poslovni čovjek bio nervozan, užurban i fino odjeven. Iako nenamjerne, ipak se radi o predrasudama prema skupinama koje se po nečemu razlikuju od ostalih, kazala je Lauri Korajlija.Predstavljena su pomagala i igračke za osobe oštećena vida, a ostali smo šokirani njihovim cijenama. Primjerice, školski atlas sa pojednostavljenim geografskim kartama košta oko 10 tisuća kuna, a obična slikovnica za dijete predškolske dobi preko 200 kuna. Zvučna lopta, igrače karte, domino i igra „Čovječe ne ljuti se“, koštaju pravo bogatstvo, djetetu bez poteškoća u razvoju su dosadne, dok su slijepom djetetu neophodne u shvaćanju svijeta oko sebe.