Profesorica na Učiteljskom fakultetu Majda Rijavec, koja predaje Motivaciju i socijalne odnose u razredu smatra da darovito dijete treba identificirati što ranije i pomoći mu da zadovolji svoje potrebe i razvije svoje potencijale.
"Ne možemo samo pretpostaviti da će s darovitim djetetom biti sve u redu bez prilagodbe školskog programa te podrške obitelji, škole i društva", objašnjava i dodaje da je mentalni razvoj darovite djece iznad onog koji bi se očekivao uzimajući u obzir njihovu kronološku dob. Njihovi rezultati na testovima inteligencije i testovima znanja odgovaraju onima koje postižu ponekad mnogo starija djeca. Općenito se može reći da darovita djeca imaju iznadprosječno razumijevanje za svoju dob, imaju izrazito bogat rječnik te znaju mnogo informacija o najrazličitijim stvarima, ali mora ih pratiti školski sustav. Zanimalo nas je kako se to radi u osnovnim školama osnivač kojih je Grad Šibenik. Ravnateljima svih škola uputili smo kratku anketu sa sljedećom porukom:
Poštovane ravnateljice i ravnatelji, na portalu Šibenik News unazad dva mjeseca objavljujemo seriju članak pod nazivom "Čija su darovita djeca" u kojima analiziramo provode li se u Šibeniku programi za otkrivanje i razvoj darovite djece. U vezi s tim molim vas da mi do četvrtka, 23. listopada pošaljete kratku informaciju o tome imate li Vi u vašim školama takve programe i kako ih provodite, ako nemate zašto nemate i postoji li uopće kod vas rad s darovitom djecom. Na kraju vas molim vaš komentar o tome je li to potrebno i kako bi se taj rad mogao unaprijediti.
U zadanom roku dobili smo samo tri odgovora, a ovi ostali se nisu ni ispričali zašto ih nisu poslali. Možda im tema nije dovoljno zanimljiva niti važna iako se zna da darovita djeca mogu dati ogroman doprinos razvoju društva
Dr.sc. Ivana Rupić, ravnateljica OŠ Jurja Šižgorića ne spada u takve i očito prepoznaje problem.
„U školi zasad nije provođena sustavna detekcija darovite djece jer nismo raspolagali potrebnim psihodijagnostičkim instrumentarijem. Koncem prošle nastavne godine dobili smo od Ministarstva znanosti i obrazovanja mladih psihodijagnostička sredstva te ćemo ubuduće planirati i provoditi i takvu vrstu istraživanja. Istodobno, u okviru postojećeg kurikuluma i nastavnih predmeta kroz razne aktivnosti potičemo napredne teme koje omogućuju razvoj interesa i potencijala još neotkrivenih darovitih učenika”, odgovorila nam je.
Reagirali su i iz OŠ Vrpolje.
„Sukladno Protokolu o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika, u našoj je školi formiran tim za rad s darovitim učenicima, iako u njegovu sastavu trenutačno nemamo školskog psihologa, ali u procesu smo njegova pronalaženja sukladno uputama ministarstva. Trenutačno nemamo niti poseban program za otkrivanje i razvoj darovite djece, jer naš tim radi bez školskog psihologa i nemamo dodatne resurse za sustavno provođenje takvog programa, ali što ne znači da u dogledno vrijeme to nećemo provoditi i izrađivati individualne kurikulume za darovite učenike sukladno navedenom Protokolu. Unatoč tome, naši učitelji nastoje prepoznati učenike s izraženim sposobnostima kroz izvannastavne aktivnosti, dodatnu nastavu, sudjelovanje na natjecanjima te uključivanje u projekte i programe koji potiču razvoj darovitosti. Također, škola je prijavila projekt u sklopu sufinanciranja projekata i programa rada s darovitim učenicima u osnovnim i srednjim školama u školskoj godini 2025./2026. od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih. Smatramo da je sustavan rad s darovitom djecom iznimno važan te da bi ga u budućnosti trebalo dodatno unaprijediti kroz edukaciju učitelja, stručnu podršku psihologa i osiguravanje financijskih sredstava za provedbu programa. Kao dodatnu inicijativu, predlažemo osnivanje Centra za izvrsnost u Šibeniku, koji bi djelovao kao središte za poticanje i koordinaciju rada s darovitima na razini grada i okolnih škola. Centar bi omogućio dodatne programe, radionice, mentorske oblike rada te suradnju s učiteljima, roditeljima i vanjskim stručnjacima. Time bi se stvorili uvjeti za sustavniji pristup radu s darovitom djecom, razmjenu dobre prakse među školama i razvoj potencijala mladih u različitim područjima – od znanosti i tehnologije do umjetnosti i sporta”, ističe Stipe Komadina, ravnatelj OŠ Vrpolje, Šibenik.
U OŠ Brodarica se rad s darovitim i potencijalno darovitim učenicima najčešće odvija u sklopu redovitih procedura i u sklopu redovnih zaduženja učitelja i stručnih suradnika, a to su prijevremeni upis u školu djece iznadprosječnih jezičnih, matematičko-logičkih sposobnosti, ali i uz dovoljno razvijene socio-emocionalne sposobnosti da bi mogli ranije započeti školovanje, uključivanje učenika koji pokazuju izrazite interese i sklonosti za pojedina područja u dodatnu nastavu, pripreme za natjecanja i sudjelovanje na natjecanjima znanja i vještina, zatim sudjelovanje na izložbama, smotrama, priredbama, te sportskim natjecanjima kroz školske sportske klubove”, ističe ravnateljica Maja Morić Kulušić.
U toj se školi drugu godinu zaredom provode projekti u kojima sudjeluju potencijalno daroviti učenici, prošle godine pod nazivom Financijski putokazi, usmjeren na razvoj kritičkog mišljenja, rješavanja problema i financijsku pismenost. Ove školske godine počinje provedba projekta Poduzetnički izazovi za darovite učenike: Od ideje do inovacije, s ciljem razvoja poduzetničkog načina razmišljanja i kreativnog stvaralaštva darovitih i potencijalno darovitih učenika. Navedeni projekti predstavljaju nastojanje škole da učenicima pomogne u razvoju vještina potrebnih za uspjeh i snalaženje na tržištu rada, odnosno realizaciji svojih sposobnosti.
U sklopu svojih zaduženja, stručni suradnik psiholog provodi procjenu intelektualnih sposobnosti svih učenika, najčešće u 4.razredu, s ciljem identifikacije intelektualno darovite djece, o čemu izvijesti razrednika i učitelje onih predmeta u kojima bi djetetove sposobnosti mogle doći do izražaja. Najveći izazov predstavlja potaknuti takvo dijete na nalaženje motivacije za ostvarivanje svojih potencijala, a bez motivacije same sposobnosti nisu dovoljne za puni razvoj i izniman uspjeh.
„Najveći broj potencijalno darovite djece pokažu svoje interese i sposobnosti tijekom nastavnog procesa i tada učitelji obogaćuju školske sadržaje i aktivnosti, uključuju dijete u dodatan rad, pripremaju za nastupe, natjecanja i sl. U sklopu profesionalne orijentacije posebna se pažnja poklanja izboru daljnjeg obrazovanja, ali najčešće visoko sposobna i motivirana djeca imaju svoju viziju i zacrtan put, uz podršku svojih roditelja i možemo im samo poželjeti sreću. U školama itekako ima prostora za sustavniji rad i usmjeravanje potencijalno darovite djece, a posebno one koja nemaju dovoljnu podršku i usmjeravanje u svojoj okolini. Tada bi bilo korisno omogućiti djetetu sudjelovanje na radionicama, ljetnim školama, kampovima, natjecanjima, za što bi trebalo osigurati sredstva kao i dodatna zaduženja za mentore, što je u praksi problem”, dodaje ravnateljica Morić Kulušić.
Procjena je udruge DAR, na temelju Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije da u Hrvatskoj imamo 7500 do 10.000 darovite djece, učenika i mladih, ali sustavno ih se niti detektira niti podržava.
Ovaj tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti.
