Šibenčanka Marijana Baljkas na svojo babovini razvija uzgoj i proizvodnju proizvida od kapara koje uzgaja u svom vrtu
Mama biljka ovih sitnih, gorkih zalogaja zove se Capparis spinosa ili kapara, a njeni su grmovi čest prizor na hrvatskim otocima te je zastupljena i u istarskoj, kvarnerskoj i dalmatinskoj kuhinji. Oni koji je znaju prepoznati s grmova ove raširene biljke beru zelene, zatvorene pupoljke koje se zatim peru te usoljavaju ili kisele.
One koje su čuvane u soli neki vole prije posluživanja deset do petnaest minuta namočiti u vodi, a ukiseljene kapare, odnosno one u salamuri, neki će lagano isprati kako bi razblažili ocat, no to nije neophodno (ovisi što vi sami preferirate).
Imaju poprilično jak, trpki okus, koji podsjeća na limun, te slanost zelenih maslina. S obzirom na to kako se čuvaju, tome je dodana kiselost od octa ili pak slanoća od soli kojom su konzervirane. Mnogi ih ne vole, a vrlo često i jer su ih kušali u nekoj nezahvalnoj kombinaciji - potrebno ih je upotrebljavati s mjerom kako ne bi prevladale.
Odlično se slažu s jelima od ribe i morskih plodova, dodaju se i povrtnim umacima na bazi rajčica i maslina, ali i ribljim paštetama i raskošnim salatama, a jedan su od osnovnih sastojaka slavnog tatarskog bifteka.
Pitali smo Dalmatinku kako ih koristi
O tome kako kapare najbolje iskoristiti u kuhinji dobro znaju oni koji se s ovom namirnicom svakodnevno susreću, a mi smo razgovarali s Katarinom Bilan, koja stoji iza Instagram profila pod nazivom Kap Maslinova Ulja, a rado s pratiteljima dijeli razne recepte, od slanih do slatkih.
Ističe kako su kod nje najzastupljenija mediteranska jela, a uspješno pliva u miješanim vodama dalmatinske i hercegovačke kuhinje. Objasnila nam je kako se kapari pripremaju i u kojim ih ona sve jelima koristi.
