Tematska zajednica Gradskog vijeća Grada Šibenika pod nazivom „Energana na Bikarcu – benefiti i štetne posljedice” kao razmjena miljenja, argumenata i stavova o toj temi održana je jutros u Šibeniku, a kao gosti na njoj su o toj temi govorili i Slaven Dobrović,glavni tajnik stranke Dom i nacionalno okupljanje te bivši ministar zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske u 14. Vladi Republike Hrvatske i profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, dr.sc. Viktor Simončić, stručnjak iz oblasti zaštite okoliša sa više od trideset godina radnog iskustva, Mirko Budiša, dipl.ing.kem.teh , zamjenik predsjednika Fonda za zaštitu okoliša te saborski zastupnik Hrvoje Zekanović Sjednica je sazvana na inicijativu Maria Kovača, sada vijećnika stranke Domino koju su svojim potpisima podržali oporbeni vijećnici i odmah je, bez problema prihvati gradonačelnik Željko Burić. Na sjednici su se čuli argumenti za energanu koju podržavaju dr.sc. Simončić i Mirko Budiša, ali i protiv za što se zalaže prof. Dobrović u istupima gradskih vijećnika bilo je očito da nitko od njih nije niti milimetra odstupio od stavova koje su iznijeli na prošloj sjednici Gradskog vijeća, kada je predložena tematska sjednica. Budući da je manji broj gradskih vijećnika prihvatio poziv gradske uprave i Bikarca i da su posjetili modernu energanu u Bolzanu u Italiji u središtu turističkog južnog Tirola prikazan je film o njihovom boravaku i saznanjamima koja su dobili.
U uvodu je gradonačelnik Burić posebno istaknuo kako se u Šibeniku za sada ništa ne gradi nego se samo izrađuju pripremne studije na temelju kojih će se procijeniti ima li smisla u Šibeniku, na Bikarcu graditi energanu koja je zapravo spalionica otpada u kojoj nastaju toplinska i električna energija koje se mogu dalje iskorištavati i to je ponovi nekoliko puta, a osvrnuo se i na objavu Mosta u kojem neutemeljeno tvrde da izborom energane građani biraju emisiju štetnih spojeva u atmosferu, povećani broj malignih i oboljenja kod djece.
„Mi za sada ne gradimo u Šibeniku ništa, zato bih zamolio neke ljude da ne uznemiruju javnost dezinformacijama.Grad Šibenik je postigao visoku razinu zbrinjavanja otpada zahvaljujući Centru za gospodarenjem otpadom koji savršeno radi. Sanirano je odlagalište i osigurano otplinjavanje. Imamo i lokaciju za zbrinjavanje mulja. Zbog toga je Fond za zaštitu okoliša izabrao Šibenik za gradnju prve elektrane. Na Bikarcu je desetljećima gorjelo smeća i to tada nije bio problem. Na brdu se gomilalo smeće bez odvajanja, a takvih je brda smeća bllo svugdje u okolišu. U ovom trenutku je raspisan natječaj za izradu pripremne projektne dokumentacije za potencijalnu energanu koja će se izrađivati oko dvije godine i tek tada ćemo znati na čemu smo, kakva tehnologija i s kakvim posljedicama dolazi u obzir i onda ćemo odlučiti odgovara li to nama. Ovo što smo sada pokrenuli svod se na to da informacije o energani mogu dobiti svi koji žele u tome sudjelovati. Želimo bit otvoreni i transparentni i ne želimo gurati nikakve odluke. Grad Šibenik, ako ne riješi zbrinjavanje otpada, tek tada ugrožava zdravlje svojih stanovnika”, kazao je.
Natječaj je raspisan za izradu Studije izvodljivosti i Studije utjecaja na okoliš, istaknuo je Robert Podrug, direktor CGO Bikarac.” Kada smo u rekordnom roku dovršili Centar koji jedini funkcionira u Hrvatskoj znali smo da imamo problem s gorivom iz otpada koji moramo ili odlagati u okoliš ili skupo plaćati nekome da to uništi. Inicirali smo tu oporabu na razini Hrvatske i to jeu ušlo u potrebne zakone. Potpisali smo ugovor s Fondom za zaštitu okoliša koji sufinancira izradu spomenutih studija i to je sve. Molim da se ne šire neistine jer nitko od energane ne umire. Takve energane nalaze se svugdje u razvijenom svijetu.
Mario Kovač je ponovio kako je iniciranje ove sjednici želio samo omogućiti nepristrano i argumentirano informiranje građana o projektu energane. D
„Durago mi je da je gradska uprava pokazala otvorenost i pozvala stručnjake koji su Za ili Protiv. Moja je intencija izbjeći politikantstvo. Energana je skup projekt. Pročitao sam da bi to koštalo 150 milijuna eura , a da bi od EU mogli dobit 50 milijuna Mi Šibeniku nemamo toplinarsku infrastrukturu koja bi mogla dovesti tu toplinsku energiju do kućanstava. Ona bi trebala biti isplativa plasiranjem energije i CO 2 industriji na Bikarcu, ali sada takvih potreba nema. Tu se spajaju dva projekta – Valis Solaris i energana. Međutim energana za početak provedbe projekta Valis Solaris nije bitna. Ona im je bitna u daljnjim fazama, ali mene brine i sporost Valis Solarisa već sada kod otkupa zemljišta. Ako tog projekta ne bude zašto bismo mi u Šibeniku gradili tu energane, zašto ona ne bi bila u Splitu, kao najvećem centru u Dalmaciji. Lokalna zajednica je partnerstvo onih koji su umrli, onih koji su živi onih koji dolaze, kazao je Burke i to moramo imati na umu i kod ov projekta, razmisliti što radimo našoj djeci”, naglasio je.
Slaven Dobrović je ponovio svoj već poznati stav da energane nisu dobrodošlo rješenje, da ipak u zrak ispuštaju štetne spojeve te da je potpuno recikliranje jedina alternativa.
„Bacanje smeća u rijeko do spalionice, kao što je to slučaj Bolzana, je neki pomak, ali danas se od gospodarenja otpadom očekuje nešto više. To je ipak spalionica smeća u kojoj se stvara toplinska i električna energija. Kada se spominje energija iz otpada svi misle na oslobođenu toplinu i toplinsku energiju koju morate dovesti do kućanstava. Konverzija je ipak sao 20 posto. Postoji i drugi oblik energije, utjelovljena energija i ona se špara recikliranjem i to posebno papira, plastike . Točno je da tu nailazimo na teškoće zbog načina na koji se kod nas odvaja otpad. Učinci recikliranja otpada su puno veći jer , puno manje energije treba za njihovu preradu.Neto iskoristivost električne energije u slučaju energana je samo 7 posto,a po toni recimo spaljivanja polietilena nastaju 3 tone ugljičnog dioksida. Recikliranjem je jedno što ne stvara CO2 već imamo ponor. U svakom slučaju energane nisu dobro rješenje ni po pitanju zaštite okoliša nit energetike.
Svako malo čujem da iz dimnjaka izlazi samo CO2 i voda, a gdje je dušik . Vrag je u tih oko 0,5 posto dima koji izlazi, a u kojem ima dioksina i furana. Danas je sve više autoimunih bolesti za koje ne znamo uzrok, a liječnici kažu da je to zagađeni okoliš. Energana tome pridonosi iako ne znamo reći u kojoj mjeri. To što se prati je prilično pojednostavljena slika i treba biti vrlo oprezan kada se kaže da je taj utjecaj zanemariv”, kazao je Dobrović koji smatra da su energane pokriće a neodgovorno gospodarenje otpadom, da je najlakše sam otpad spalit i strah ga je da će one dovesti do smanjivanja, a ne povećavanje postotka odvajanja otpada.
Dr.sc Viktor Simončić je istaknuo kako se slaže s većinom što je rekao profesor Dobrović, ali on se zalaže za energane kao jedino prihvatljivo i realno rješenje. „Projekt zero waste postoji i to je uredu, ali pitanje je kada će se to dogoditi. Pored šarenih kanti za otpad treba još puno toga napraviti. Mi nemamo razvijenu industriju koja bi taj otpad mogla obraditi. Oni manje napredni manji dio recikliraju, a većinu otpada i dalje odlažu u okoliš. Energane nije moguće izbjeći jer za veliki dio otpada nema mogućnosti recikliranja i prerade. U Hrvatskoj postoji samo jedna tvornica stakla i to u Humu na Sutli i reciklaža papira u Belišću. Pa kako bi s isplatilo recimo nekome iz Dubrovnika ili nekog otoka voziti prikupljeno staklo u Hun na Sutli. Švicarci 55 posto svog otpada pretvaraju u energiju jer im se recikliranje ne isplati. Finska 60 posto svog otpada pretvara u energiju. Mi ne govorimo o otpadu nego gorivu u otpadu jer se taj otpad pripremi za spaljivanje. Zeleni su u Sloveniji natjerali svoju vladu na gradnju nove tri spalionice. Razvijene zemlje imaju problem s RDF -om jer previše recikliraju. Preduvjet za energanu je iskorištavanje toplinske energije i to se planira na Podima i to bi bio mamac investitorima. Nema razloga za strah osim za laike koji ne raspolažu informacijama”, dodao je Sinovčić kazavši da se u njegovom Sisku gradi privatna energana, prva u Hrvatskoj te da Šibenik mora iskoristit šansu da bude drugi, kao što je prednjačio u svijetu s grdnjom hidroelektrane sa sustavom rasvjete na izmjeničnu struju.
Marko Budiša iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku obnovu počeo je svoje obraćanje riječima da se populizam često javlja kada se govori o ovim temama.
„Činjenica je da se Šibenik obratio Fondu s prijedlogom da se na Bikarcu na kojem postoji Centar za zbrinjavanje otpada gradi energana jer je obveza za otpad morate odvajati, reciklirati termički obradit pa teg onda, ono što ostane možete odlagati u okoliš. Uvažam i stavove gospodina Dobrovića i Simončića i obojica su u pravu, ali nisu rekli da će Hrvatska do 2035. godine smjeti odložiti samo 10 posto otvorenog otpada. Ako ćemo do te godine reciklirati 60 posto otpada i 7 posto odložiti na odlagališta nama ostaje još 35 posto otpada koji moramo onda koristiti u energanama. Ne možemo reći hoće li energana u Šibeniku biti izgrađena – imamo studiju izvidljivost i studiju utjecaja na okoliš koja će reći sve o tom utjecajem na zdravlje. Lokacija Šibenik je geografski dobra jer je u središtu Dalmacije, ima Centar za gospodarenje otpadom i treće da je smještena uz zonu Podi koja ima potrošače i privlači nove.Energane emitiraju ugljični dioksid koji je uglavnom biogenog porijekla, gradit će se i postrojenje za njegov hvatanje i energana je dio cirkularne ekonomije. U Europi 21 milijun ljudi koristi električnu energiju, a 18 milijuna ljudi koristi toplinsku energiju iz energana. U Europi se planira gradnja novih energana. Sa zdravstvenog aspekta govoreći energane nisu veći zagađivač od drugih postrojenja.Postoje tehnologije koja emisije furana i dioksina svode na 0,01 nanogram a dopušteno je 0,1 nanogram. Više dva vatrometa onečiste tim spojevima atmosferu nego sve energane u Europi. Priča o tim kao štetnim emisijama služi samo da se izaziva strah od tih postrojenja. Bez tri energane Hrvatska neće dosegnuti cilj. Ta energana možda neće biti u Šibeniku, ali će sigurno biti negdje u Dalmaciji”, zaključio je Budiša.
Hrvoje Zekanović obrušio se na one koji su protiv energana. „Ovdje imamo s jedne strane populizam , a s druge argumente i zdrav razum. Danas imamo takve ljude koji straše jedni druge. Jeste li za čist zrak s jedne strane ili za diokside zraku, za zdravu djecu ili maligna oboljenja. Iznošenje takvih teza je kazneno djelo. U jednom trenutku ste Dobroviću rekli da je dopušteno 0,1 ,a kasnije da će izbacivati 0,01 Vi ste zagriženi za zero waste i to je super, ali čovjek to ne može postići. Energane su ekološki prihvatljive i nisu štetne za čovjeka i vi to gospodine Dobroviću znate ali niste to izgovorili. U Hrvatskoj su udruge koje su protiv energana plaćene od strane energana iz susjednih zemalja koji zarađuju od našeg smeća. Ako odbijemo ovaj projekt on će se napravit u Zadru ili Splitu pa ćemo mi plaćati njima da spaljuju naše smeće umjesto da mi njima naplaćujemo”, kako je.
Slaven Dobrović je ostao pri svom stavu da je problem 0,5 post dimnih plinova koji, kako je kazao, sadržavaju paletu štetnih spojeva i poručio: „Potrudite se barem da imate kompostane, a ne da se sve trpati u peć. U tome je problem. Energane su pokrivalo za našu neodgovornost. Recikliranje je u odnosu spalionica puno vrjednije, jer se u spalionicama uništava materija. Energana na otpad je kompleksan sustav na koje ne bi trebalo ići prije nego se uspostavi djelotvorni sustav odvajanja i recikliranja”, ponovio je, a Robert Podrug mu je odgovorio da Centar Bikarac ima sve to i odvajanje otpada, sortirnice, kompostane i da se otpad reciklira pa svejedno ga čak 60 post moraju odlagati na plohe.
Gradonačelnik Burić je prije istupa vijećnika kazao da onima koji nisu iskoristili studijsko putovanje u Bolzano ne bi dao da govore o energani što je neke uvrijedilo. „Imali ste plaćeni put i prilika pitati sve stručne ljude koji nemaju veze sa Šibenikom. Ovo što vi radite je politikantstvo. Hrvatska politika se sastoji u tome da treba biti protiv, ako je nešto predložio netko koga ne podržavate. Ja to zamjeram i mojoj stranci koja je oporba u zagrebačkoj skupštini što nisu otišli u posjet energani u Beču”, objasnio je a Dobrovića je upozorio da neke podatke vezane za energane i njihov utjecaj na okolišne povezuje s malignim bolestima jer to je neozbiljno i nema uporište.
Potom su se za riječ javili oporbeni vijećnici koji su ponovili sve ono što smo već od njih čuli.
„Trebao bi ovdje doći neki stručnjak iz distribucije energije pa više ne bismo znali što je energana i čemu ona služi. Ja sam protiv energane u Šibeniku, ali kao inženjer elektrotehnike nemam ništa protiv energana jer je to nužno zlo. Ovdje se radi o spalionici koja proizvodi energiju, ali ne baš u velikim količina. Osvrćem se na podatak da do 2035. godine moramo svesti na 10 posto odlaganje otpada u okoliš. U Šibeniku je to sada 65 posto. Recimo, energana u Beču iskoristi 22 posto od sagorijevanja. Dokazano je da je 150 000 tona smeća neki minimum koji opravdava gradnju energane.”, istaknuo je.
Branko Kronja je ponovno kazao da bi, da je zastupnik u Skupštini Zagreba išao i u Bolzano i u Beč jer jer smatra da je energana u Zagrebu nužno zlo, ali zašto se, kako je kazao, energana planira gradit u malom, jadnom Šibeniku. „Mi imamo prostor za odlaganje otpada za 30 godina i nama energana ne treba. Gospodin Budiša nam je rekao da će se prikupljati otpad iz cijele Dalmacije, a ja kažem iz cijele Hrvatske. Svi se gradovi u Hrvatskoj pripremaju za odvoženje smeća u Šibenik, a Fond je udario tamo gdje mu je bilo najlakše, na gradonačelnika Burića, ali pitanje je iz kojih je on to razloga prihvatio”, upitao je Krnja.
Ivan Rajić iz SDP-a zanimalo je koji ekonomski plus energana donosi stanovnicima Šibenika i Županije i hoće li im to smanjit račune za odvoz i zbrinjavanje otpada te postoji li interes jedinica lokalne samouprave iz Dalmacije koje bi dovozile svoj otpad u Šibenik, u elektranu.
Tonći Restović (SDP) nije se uopće dotaknuo pitanja energane i njezinog utjecaja na okoliš i ekonomske opravdanosti već je ustvrdio:” Ja sam za to da mjesto energane izgradimo nove školu, nove vrtiće, da financiramo školski pribor i potičemo naše gospodarstva. Gradonačelniče Buriću ovako se ne pristupa velikim projektima.Tvrdoglavi kao što jeste gurali ste projekt Batižele koji je propao ,a niste našli za shodno obratiti se i objasniti građane. Isto ste postupili u slučaju projekta Valis Solaris i vrijeđali ste svi koji su u to sumnjali. Energanu mijenjam za izgradnju nogostupa u Mandalini, saniranje smrada u Podsolarskom, obnovu stare gradske jezgre. Kada to riješite onda se uhvatite energane, ako vas je nakon 12 godina mandata više briga za bilo što”, obrušio se.
Burić mu je odgovorio da je rođeni manipulator, a da nije ništa napravio dok bi on o svojim projektima mogao govoriti satima. „Sve što ste nabrojali je laž, a tko govori laž je lažljivac. Odakle vam pravo da govorite da je projekt Batižele propao kao i projekt Valis Solaris koji teče po planu. Vaši su zadnji vrtić u Šibeniku napravili 1974, a mi smo ih izgradili tri i imamo plan za gradnju još tri. Gradimo nove škole... Ostvarili ste svoje političke ambicije, dokopali ste se Zagreba i ostavite Šibenik na miru”, nije mu ostao dužan gradonačelnik Burić
Vijećnik Travčić (NL Stipe Petrina) je upitao Budišu zašto je za gradnju prve energane planirana baš u Šibeniku i što dobivamo mi građani u Šibeniku, a što potpisnici ovog ugovora, a Budiša mu je odgovorio da nije Fond taj koji je birao ovu lokaciju nego im se javio Gra Šibenka da sufinanciramo izradu tih studija.
„Zašto nam energana treba, ne kažem u Šibeniku iako mi se on čini najpovoljnijom lokacijom? Mi danas plaćamo 200 eura po toni drugima da preuzmu otpad i da ga spale, a zašto te benefite ne biste zadržali za sebe”, zaključio je Budiša i time je završena i tematska sjednica na kojoj se ništa ne odlučuje niti zaključuje.
