U prvih osam mjeseci ove godine udruzi B.a.B.e se za pomoć obratilo 1000 žena, a zbog obiteljskog nasilja javilo se njih 426, istaknuli su u toj vodećoj hrvatskoj udruzi za zaštitu ženskih i ljudskih prava uoči 22. rujna - Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, piše Index.hr.
''Većinom se radi o kombiniranim oblicima nasilja. Korisnice su najčešće istovremeno žrtve više različitih oblika obiteljskog nasilja - psihičkog, tjelesnog i ekonomskog nasilja te ne možemo reći da su neki oblici nasilja zastupljeniji od drugih", istaknula je udruga B.a.B.e u odgovoru Hini.
"Najmanji je broj žrtava koje su nam prijavile seksualno nasilje, dok je broj žrtava online nasilja u enormnom porastu."
Dodali su i kako je do rujna u njihovoj sigurnoj kući osiguran smještaj za 51 osobu - 22 žene i 29 djece žrtava obiteljskog nasilja. Te se brojke približno poklapaju s brojem žrtava nasilja u proteklim godinama te tijekom ove godine dosad nije bilo većih odstupanja u broju zaprimljenih prijava.
Eskalacija nasilja u lockdownu
''Ne bilježimo povećanje broja korisnica koje se pritužuju na nasilje, s iznimkom 2020. i 'lockdowna' kada je zabilježen veći broj žena koje su tražile pomoć zbog obiteljskog nasilja'' , ističu.
Dodaju i da su tada bile specifične okolnosti u kojima su zbog ograničenja kretanja i kontakata žene bile primorane boraviti u neposrednoj blizini nasilnih partnera te je dolazilo do eskalacije nasilja.
S druge strane, B.a.B.e ističu i da je došlo do značajnije promjene u odnosu društva i nadležnih institucija prema nasilju nad ženama i obiteljskom nasilju.
''U odnosu na društveni odnos prema nasilju nad ženama, možemo reći da se tijekom godina percepcija mijenja u smislu da se obiteljsko nasilje više ne doživljava isključivo kao 'privatna stvar' već je javnost više osviještena o tome da se radi o društvenom problemu premda na ovom području ima još značajnog mjesta za poboljšanja, osobito u manjim i konzervativnijim sredinama'', napominju.
Dodaju kako je napredak vidljiv i na području zakonodavne regulative kroz povećanje kaznenopravnih oblika za progon i kažnjavanje nasilja u obitelji te da se zakonodavni okvir konstantno unapređuje.
Podsjećaju i da je u pripremi novi paket zakonskih izmjena usmjerenih učinkovitijoj zaštiti žrtava nasilja u kaznenim i prekršajnim postupcima i adekvatnijem kažnjavanju počinitelja.
Iako ističu da su nadležne institucije sve više otvorene za konstruktivnu suradnju te da prihvaćaju njihove sugestije i kritike, iz udruge B.a.B.e podsjećaju na još neriješene probleme.
Odnos pojedinaca u nadležnim institucijama još uvijek nije ujednačen te varira tako da se žrtve, nažalost, još uvijek ponekad susreću s nerazumijevanjem i posramljivanjem, što je posljedica ukorijenjenih obrazaca ponašanja.
Na njihovom uklanjanju, kažu, treba djelovati kroz edukacije stručnjaka i prenošenje znanja, na čemu aktivno rade.
Preporuke GREVIO-a
Kao velik nedostatak ističu i još uvijek veliku neravnomjernu teritorijalnu zastupljenost i dostupnost udruga civilnog društva na čitavom području RH, što često dovodi žrtve u nejednak položaj.
U udruzi B.a.B.e osvrnuli su se i na nedavno prvo evaluacijsko izvješće GREVIO-a, grupe stručnjaka Vijeća Europe, o hrvatskoj provedbi Istanbulske konvencije, u kojem se ističe da je Hrvatska poduzela korake protiv obiteljskog nasilja nad ženama, ali da ne čini dovoljno po pitanju drugih oblika rodno uvjetovanog nasilja.
