Stara garda šibenskih novinara, među kojima su Jordanka Grubač, Ante Granik. Vedrana Stočić, Stanko Ferić i nešto mlađi Hrvoje Gunjača te moja malenkost tek sada, nakon gotovo 25 godina , možda dobiju satisfakciju - konačno se pokreće postupak proglašenja prirodnih fenomena Zmajevo oko i Zmajevo uho u Rogoznici spomenicima prirode. To bi se trebalo dogoditi sutra, na sjednici Županijske skupštine,a na poticaj Kluba vijećnika - a SDP -a.
Županijski Upravni odjel za zaštitu okoliša, prostorno uređenje, gradnju i komunalne poslove, kao i Javna ustanova Priroda, bit će zaduženi da poduzmu sve potrebne radnje za izvršenje te odluke, a potrebna sredstva bit će osigurana u županijskom proračunu za narednu godinu, stoji u obrazloženju.
Taj prijedlog uputio je Klub vijećnika SDP -a nakon još jednog izvješća o zamućenju Zmajevog oka i pomoru života u njemu .
" Nadamo se da nećemo dopustiti da ovakav prirodni fenomen izumre nama pred očima, jer bi to bila kako ekološka tako i ljudska i moralna katastrofa", kažu SPD-ovci u svom prijedlogu.
Prema podacima Laboratorija za fiziku mora i kemiju vodenih sustava Instituta Ruđer Bošković, u zadnjih sto godina, jezero se zamutilo osam puta, od čega čak pet u zadnjih 30 godina,
Manje je poznato da su se za zaštitu Zmajevog oka i Zmajevog uha šibenski novinari, uz potporu znanstvenika Donata Petriciolija i njegovih kolega, zalagali još krajem 90 - tih godina prošlog stoljeća nakon što je dopuštena izgradnja megamarine na tom osjetljivom području. I tada je dolazilo do takvih sumnjivih pojava u Zmajevom oku, ali je sve završilo na tome da je riječ o prirodnim pojavama na koje nije utjecala ljudska djelatnost , čitaj gradnja mega marine na tom području te da eko sustav nije poremećen.
Zmajevo uho je ostalu unutar te marine pa je pitanje i kako ga se sada može zaštiti. Grupa spomenutih novinara tada se jako angažirala na zaštiti Zmajevog uha i Zmajevog oka. Pisali smo tada svim mjerodavnim institucijama, ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu. Ništa se nije dogodilo jer je prevladao interes profita i kapitala. Tada je Franjo Pašalić, vlasnik marine Frapa, za koju se sumnjalo da uništava ta dva prirodna fenomena, bio neprikosnoveni autoritet kojem nitko ništa nije mogao, jer je tada bio blizak pokojnom predsjedniku Tuđmanu. Upitan je bio postupak donošenja dozvola za njezinu izgradnju. Vidjet ćemo kako će to završiti ovog puta.
Fenomenom rogozničkog jezera znanost se bavi još od pedesetih prošlog stoljeća, međutim veće zanimanje znanstvenika započelo je devedesetih kada je u njegovoj neposrednoj blizini počela gradnja marina Frapa. U zaštiti rogozničkih prirodnih fenomena slanog jezera i podmorske spilje zvane Zmajevo uho znanost nije zakazala, zakazala je međutim politika kojoj je trebalo dvadesetak godina da jezero uvrsti u zaštićenu prirodnu baštine. Uredbom o proglašenju ekološke mreže rogozničko jezero tek 2010.godine u rujnu postalo je dio zaštićene prirodne baštine. Na info pločama oko jezera posjetitelji mogu doznati da je jezero nastalo nakon završetka zadnjeg ledenog doba, prije otprilike 10 tisuća godina kada se more podiglo za 100 metara i kroz pukotine prodrlo u ponikvu formiranu davno prije nastanka jezera. Površina jezera iznosi 5.300 metara i najveća izmjerena dubina mu je 15 metra. Unatoč anoksičnih uvjeta koji vladaju na dubini većoj od 10 metra u jezeru je osebujna flora i fauna među kojom se može naći kamenica Ostrea edulis, a u obalnim stijena i liticama nastanio se bijeli prstac čiji životni vijek iznosi 80 godina", izjavio je dr.sc. Donat Petricioli kada je to područje proglašeno u povodu proglašenja tog područja zaštićenom prirodnom baštinom.
Jezero Zmajevo oko jedinstven je hidrogeomorfološki fenomen na istočnoj obali Jadranskog mora. U njemu se zbog posebnih fizikalno–kemijskih svojstva vode razvila osebujna flora i fauna. Smješteno je na poluotoku Gradina. Okruženo stijenama visokima od 4 do 24 metra, najveća mu je dubina 15 metara, a površina oko 10 000 četvornih metara.
